Izložba Oriental Dream Damira Nikšića
Damir Nikšić
U Galeriji Duplex u “Staklenom gradu” na Ferhadiji u subotu je otvorena izložba sarajevskog konceptualnog i video umjetnika trenutno živućeg u Štokholmu, Damira Nikšića.
Nikšić je prilikom otvaranja izložbe izveo performans. Njegove video radove i slike možete pogledati do 5. februara, a svi izloženi eksponati spadaju u autorov opus "Bosanske teologije oslobođenja" čiji manifest prenosimo:
Bosanska Teologija Oslobođenja (Bto) sanja jedan san. To je Bosanski san: crveni san o Crvenom Sionu, o kraljevskom gradu, o slobodnoj teritoriji na kojoj je u novembru 1943. odsanjan san o slobodi i zajedništvu - najslađi od svih snova koji su ikada sanjani na ovim prostorima, toliko revolucionaran, lijep i svečan da se graniči sa vjerskim iskustvom.
BTO insistira na tradiciji potlačenog/mazluma, na pedagogiji potlačenog/mazluma, na duhovnosti i duhovitosti, na agit-pop pristupu u tretmanu sna o slobodi kako bi se zbili redovi slatkih sanjača i čvršće stegli u monolitni Bosanski čvor, u Evropski čvor pupka starog svijeta, u jedan jedini Bosanski san koji je i Afrički, i Azijski, i Evropski, a i Američki san. U Bosni se danas brani ideja i tradicija Konvivencije. Kao što su se 1937. revolucionarni intelektualci svijeta borili u Španiji, u Bosni se danas bori za san, ali i za javu, za javnu stvar, za res publica-u, protiv rojalista i marionetista, protiv košmara fašizma, protiv ropstva brutalnog kapitalizma, protiv neokolonijalizma, protiv imperijalizma, protiv segregacije, rasizma, diskriminacije, predrasuda. U Bosni se bori za zajednički san, za udruženi rad, za zajedničku trpezu za koju su pozvani čestiti, vrijedni, radini i krotki, za trpezu za koju strvinari i predatori, demagozi, eksploatatori, lisice, vukovi i hijene nisu dobrodošli.
Borba za ljudska prava, za komad kruha je gorka borba. Borba za san je slatka borba, a Bosanski san je najslađi san, jer je internacionalni san koji u Bosni treba odsanjati čitavo čovječanstvo, a ne Asir i Misir, a ne Gog i Magog. Svi su pozvani, ali činjenica je da ne možemo svi sanjati isti Bosanski san. Nije on svima u srcu. Oni koji ga sanjaju - oni su odabrani i moraju ga prepoznati u sebi, moraju se međusobno prepoznati na javi, odrediti svoju stranu, raspoznati svoj dio i udio u javi i na javi i jasno i glasno to javno objaviti. Bosanski san u ovom trenutku sanjaju mnogi na svijetu, ali ga još u sebi nisu razabrali, niti su ga prigrlili, niti su to objavili na javi i javno. Java je javna stvar - res publica. Svaki san ima svoj udio i pravo na javu i javno u pluralizmu ideja i snova, pravo slobode da javno promovira i komunicira svoj san. Bosanski san je javna stvar. Bosanski san će se komunicirati javno i ostatku svijeta putem BTO.
BTO je za to da se Bosna podijeli. Bosnu ćemo uistinu podijeliti! Podijelićemo je kao zajedničku trpezu, nesebično, i to ne samo između sebe, nego sa čitavim svijetom. Podijelićemo je tako što ćemo Bosanski san internacionalizirati i pozvati sve sanjače da se okupe u Bosanskom Taboru da sanjaju skupa s nama, da daju konačan odgovor na "Istočno pitanje", odgovor koji neće biti "Konačno" rješenje smrti, logora i genocida, već života i prosperiteta, zajedništva i udruženog rada.
BTO je organizacija udruženog rada na internacionaliziranju Bosanskog sna.
Nikšić je prilikom otvaranja izložbe izveo performans. Njegove video radove i slike možete pogledati do 5. februara, a svi izloženi eksponati spadaju u autorov opus "Bosanske teologije oslobođenja" čiji manifest prenosimo:
Bosanska Teologija Oslobođenja (Bto) sanja jedan san. To je Bosanski san: crveni san o Crvenom Sionu, o kraljevskom gradu, o slobodnoj teritoriji na kojoj je u novembru 1943. odsanjan san o slobodi i zajedništvu - najslađi od svih snova koji su ikada sanjani na ovim prostorima, toliko revolucionaran, lijep i svečan da se graniči sa vjerskim iskustvom.
BTO insistira na tradiciji potlačenog/mazluma, na pedagogiji potlačenog/mazluma, na duhovnosti i duhovitosti, na agit-pop pristupu u tretmanu sna o slobodi kako bi se zbili redovi slatkih sanjača i čvršće stegli u monolitni Bosanski čvor, u Evropski čvor pupka starog svijeta, u jedan jedini Bosanski san koji je i Afrički, i Azijski, i Evropski, a i Američki san. U Bosni se danas brani ideja i tradicija Konvivencije. Kao što su se 1937. revolucionarni intelektualci svijeta borili u Španiji, u Bosni se danas bori za san, ali i za javu, za javnu stvar, za res publica-u, protiv rojalista i marionetista, protiv košmara fašizma, protiv ropstva brutalnog kapitalizma, protiv neokolonijalizma, protiv imperijalizma, protiv segregacije, rasizma, diskriminacije, predrasuda. U Bosni se bori za zajednički san, za udruženi rad, za zajedničku trpezu za koju su pozvani čestiti, vrijedni, radini i krotki, za trpezu za koju strvinari i predatori, demagozi, eksploatatori, lisice, vukovi i hijene nisu dobrodošli.
Borba za ljudska prava, za komad kruha je gorka borba. Borba za san je slatka borba, a Bosanski san je najslađi san, jer je internacionalni san koji u Bosni treba odsanjati čitavo čovječanstvo, a ne Asir i Misir, a ne Gog i Magog. Svi su pozvani, ali činjenica je da ne možemo svi sanjati isti Bosanski san. Nije on svima u srcu. Oni koji ga sanjaju - oni su odabrani i moraju ga prepoznati u sebi, moraju se međusobno prepoznati na javi, odrediti svoju stranu, raspoznati svoj dio i udio u javi i na javi i jasno i glasno to javno objaviti. Bosanski san u ovom trenutku sanjaju mnogi na svijetu, ali ga još u sebi nisu razabrali, niti su ga prigrlili, niti su to objavili na javi i javno. Java je javna stvar - res publica. Svaki san ima svoj udio i pravo na javu i javno u pluralizmu ideja i snova, pravo slobode da javno promovira i komunicira svoj san. Bosanski san je javna stvar. Bosanski san će se komunicirati javno i ostatku svijeta putem BTO.
BTO je za to da se Bosna podijeli. Bosnu ćemo uistinu podijeliti! Podijelićemo je kao zajedničku trpezu, nesebično, i to ne samo između sebe, nego sa čitavim svijetom. Podijelićemo je tako što ćemo Bosanski san internacionalizirati i pozvati sve sanjače da se okupe u Bosanskom Taboru da sanjaju skupa s nama, da daju konačan odgovor na "Istočno pitanje", odgovor koji neće biti "Konačno" rješenje smrti, logora i genocida, već života i prosperiteta, zajedništva i udruženog rada.
BTO je organizacija udruženog rada na internacionaliziranju Bosanskog sna.
Nema komentara:
Objavi komentar